Savjeti

Otvoriti obrt ili osnovati trgovačko društvo?

Prije samog pokretanja poslovanja budući poduzetnik, pravna ili fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost radi ostvarivanja dobiti ili dohotka u sklopu financijskog planiranja svakako treba obuhvatiti i porezno planiranje. U praksi taj se aspekt često zanemaruje.

Trgovačka  društva (d.d., d.o.o., j.d.o.o. j.t.d., k.d.) su prema Zakonu o porezu na dobit obveznici poreza na dobit i vode dvojno knjigovodstvo sukladno Zakonu o računovodstvu, a obrtnici su prema Zakonu o porezu na dohodak obveznici poreza na dohodak i vode tzv. jednostavno knjigovodstvo.

Samim izborom između osnivanja trgovačkog društva npr. d.o.o.-a ili obrta poduzetnik ujedno bira i oblik neposrednog poreza i oblik vođenja knjigovodstva.

Trgovačka društva kao  rezultat poslovanja na kraju obračunskog razdoblja iskazuju dobitak ili gubitak, što čini razliku između prihoda i rashoda, a prihodi i rashodi se utvrđuju na temelju nastanka poslovnog događaja (koji obuhvaća ekonomski tijek svih poslovnih promjena, neovisno o tome je li došlo do novčanog priljeva ili odljeva), i to čini bitnu razliku od utvrđivanja poslovnog rezultata kojeg iskazuju obrtnici.

Obrtnici kao rezultat poslovanja na kraju obračunskog razdoblja iskazuju  dohodak, što čini razliku između  primitaka i izdataka, primici i izdaci se utvrđuju putem „načela blagajne“, tj. primitak nastaje kada je došlo do priljeva novčanih sredstava tj. račun je naplaćen, a izdatak nastaje kada je došlo do odlijeva novčanih sredstva tj. račun je plaćen.

Različito utvrđivanje (priznavanje) poreznih osnovica za iste poslovne promjene (ekonomske transakcije) u poreznim razdobljima može u vrijednosnom smislu biti značajno, pa onda može doći i do različitog poreznog opterećenja.

Osim različitog utjecaja koji iste poslovne promjene imaju na visinu utvrđene dobiti i dohotka, ključni utjecaj na visinu poreznog opterećenja imaju i različite porezne stope koje se primjenjuju na utvrđene porezne osnovice.

Kod poreza na dobit nominalna je porezna stopa od 20 % na poreznu osnovicu (računovodstvena dobit uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit).

U oporezivanju poreza na dohodak od samostalne djelatnosti (obrta) primjenjuju se progresivne porezne stope od 12%, 25%, i  40%, + stopa prireza na porez na dohodak prema sjedištu obrtnika, osnovicu čini dohodak kao razlika između primitaka i izdataka koji se umanjuje za poticaje, preneseni gubitak i osobni odbitak.

Možemo zaključiti da se iznad 100.000 kn porezne osnovice s aspekta porezne stope više isplati osnovati j.d.o.o. ili  d.o.o. nego obrt, tj. oporezivati porezom na dobit umjesto porezom na dohodak.

Npr, porezna osnovica kod poreza na dobit, ukoliko porezni dobitak iznosi 100.000,00 kn, porez na dobit iznosi 20.000,00 kn (100.000,00 x 20%=20.000,00), ukoliko kod poreza na dohodak, porezna osnovica tj. dohodak iznosi  100.000,00 kn, porezna obveza poreza na dohodak iznosi 19.384,00 + prirez npr. 18% 3.489,12 kn (43.200,00 x 12% + 56.800,00 x 25%) = (5.184,00+14.200,00) + prirez npr. grad Zagreb 18%= (19.384,00 x 18%= 3.489,12)

Prema Zakonu o porezu na dobit, ako obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti ostvari u prethodnom razdoblju dohodak veći od 400.000 kn, onda po sili zakona postaje obveznik poreza na dobit, što ne znači da u prvoj godini obavljanja djelatnosti poduzetnik (koji planira ostvariti dohodak veći od 400.000 kn) mora osnovati d.o.o. nego može biti obrtnik. Ta obveza prelaska definirana je u čl. 2.  st. 3. Zakona o porezu na dobit. Prema tom članku obveznik poreza na dobit jest poduzetnik fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti ako u prethodnom poreznom razdoblju ostvari jedan od sljedećih pokazatelja poslovanja: ukupni primitak veći od 2.000.000,00 kn,ili dohodak veći od 400.000,00 kn, ili posjeduje dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kn ili ju prethodnom razdoblju zapošljava prosječno više od 15 djelatnika.

Utvrđivanje ukupnog primitka- ukupnim primitkom smatraju se ukupno naplaćeni poslovni primici u poreznom razdoblju. Ukupne primitke utvrđujemo prema načelu blagajne tj. naplaćenih primitaka koji se evidentiraju u knjizi primitaka i izdataka (bez PDV-a). Iz ovoga slijedi da ako je fizička osoba naplatila, a time i evidentirala u knjizi primitaka i izdataka primitak u svoti većoj od 2.000.000,00 kn u tekućoj  godini, tada je ostvarila jedan od uvjeta te od 1. 1. iduće godine  mora poslovati prema Zakonu o porezu na dobit.

Utvrđivanje dohotka - dohodak od samostalne djelatnosti je razlika između naplaćenih poslovnih primitaka (bez PDV-a) i plaćenih poslovnih izdataka (bez PDV-a) evidentiranih u knjizi primitaka i izdataka, i to bez porezno nepriznatih troškova i olakšica.

Dugotrajna imovina – knjigovodstvena vrijednost - knjigovodstvena vrijednost jest nabavna vrijednost dugotrajne imovine umanjena za amortizaciju u godinama uporabe utvrđene linearnom metodom po porezno dopuštenim stopama (ne ubrzanim). Ako su pri obračunu amortizacije primjenjivane stope koje su više ili niže od najnižih propisanih stopa, tada knjigovodstvenu vrijednost imovine moramo utvrditi sukladno propisanim stopama (samo za svrhu utvrđivanja zadanih uvjeta).

Prosječan broj zaposlenih - prema uputi Ministarstva financija, prosječan broj zaposlenih u toku godine treba izračunati tako da se zbroje stanja broja radnika svakog mjeseca i taj ukupan broj na nivou godine podijelimo sa 12.

Obrtnici koji nisu prešli niti jedan od navedenih kriterija, a smatraju da im je isplativije oporezivati poslovni rezultat porezom na dobit mogu  dobrovoljno promijeniti način oporezivanja od 1. siječnja iduće godine, ali u tom slučaju o tome treba izvijestiti poreznu upravu do 31. prosinca tekuće godine.
 

Razlike između obrta i j.d.o.o.-a - što je bitno znati?

Trgovačko društvo

Obrt

Prednosti društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)

o   ograničena odgovornost

o   kontinuitet

o   relativna lakoća transfera

o   predodžbu relativne stabilnosti i lakšeg pristupa izvorima financiranja

o   angažiranje managera i kvalificiranih radnika

Nedostaci društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)

o   relativno visoki početni ( i likvidacijski) troškovi

o   naglašena reguliranost

o   javna dostupnost podataka i izvještavanje

o   ograničen interes osnivača

o   vođenje poslovnih knjiga

 

Prednosti obrta :

o   jednostavnost otvaranja i lakoća zatvaranja obrta

o   brzo donošenje odluka i relativna tajnost poslovanja

o   raspored dohotka i kontrola poslovanja

o   pravna regulativa

o   porezni model

o   vođenje poslovnih knjiga

Nedostaci obrta :

o   neograničena odgovornost

o   nedostatak kontinuiteta

o   rizik gubitka

o   ograničeni izvori financiranja

o   ograničenost vještina i teškoće u osiguranju kvalificiranih radnika

o   porezni model

 

 

Obrt

j.d.o.o.

 

Brzina osnivanja

velika

velika

 

Troškovi osnivanja

niski

niski

 

Odgovornost prema trećima

nema ograničenja

do visine upisanog kapitala

 

Javna dostupnost informacija o poslovanju

niska

visoka

 

Transfer imovinskih prava

nizak

visoki

 

Temeljni kapital

nije potreban

definiran min.

 

Politika oporezivanja

 

 

 

porez na dohodak

nepovoljna

-

 

porez na dobit

povoljna

povoljna

 

PDV

nepovoljna od 01.01.2015.

nepovoljna

 

         

 

Copyright A.M. Patačić 2011. Sva prava pridržana