Savjeti

Godišnji odmori i regres

Godišnji odmori i regres

Godišnji odmor i isplata regresa

Pravo radnika na godišnji odmor propisano je :

  • Zakonom o radu (Nar. nov. br. 149/09)
  • Kolektivnim ugovorom – za potpisnike ugovora
  • Pravilnikom o radu ( kod poslodavaca koji su ga izradili, a obveznici izrade pravilnika o radu su poslodavci koji zapošljavaju 20 ili više radnika)
  • Ugovorom o radu – u ugovoru o radu mora biti navedeno trajanje plaćenog godišnjeg odmora ili se mora pozvati na neki od gore navedenih instituta koji uređuje to pitanje

 

Trajanje godišnjeg odmora

Sukladno čl. 77. st.1. Zakona o radu, radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna. Prema tome radnik koji radi pet dana u tjednu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, dok radnik koji radi šest dana u tjednu ima pravo na najmanje trajanje godišnjeg odmora 24 radna dana.

Ako je neko pravo radnika, pa tako i pravo na trajanje plaćenog godišnjeg odmora, različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili Zakonom o radu, za radnika se primjenjuje najpovoljnije pravo. Npr. ukoliko je ugovorom uređeno trajanje godišnjeg odmora 25 radnih dana, a prema Zakonu o radu, trajanje  godišnjeg odmora je 20 radnih dana, tada se primjenjuje odredba Ugovora o radu jer je ona povoljnija  za radnika.

U trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se :

  • blagdani i neradni dani - iznimno ako bi po rasporedu radnog vremena radnik na dan blagdana ili ndnog dana određenog zakonom trebao raditi, a toga dana na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, u trajanje godišnjeg odmora uračunava se i taj dan.
  • bolovanje i druge privremene nesposobnosti za rad
  • plaćeni dopust

 

Stjecanje prava na godišnji odmor

Pravo na puni godišnji odmor radnik stječe nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada. Bolovanje i druga privremena nesposobnost za rad ne smatraju se prekidom rada.

Radnik ima pravo na 1/12 godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada, ako:

  1. u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka, nije stekao pravo na puni godišnji odmor
  2. radni odnos prestaje

 

Korištenje godišnjeg odmora u dva ili više dijelova

Radnik ima pravo, ako to želi, koristiti godišnji odmor u dva dijela.  Ako radnik koristi godišnji odmor u dva dijela, tada poslodavac odlučuje da li će radnik koristiti drugi dio godišnjeg odmora u tekućoj ili idućoj godini. Ukoliko će radnik drugi dio godišnjeg odmora koristiti u idućoj godini tada sukladno čl. 84 st.1. Zakona o radu on to mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Radnik koji koristi godišnji odmor u dijelovima mora u tekućoj godini iskoristiti najmanje  dva tjedna godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju.

Ukoliko se radnik odluči na korištenje godišnjeg odmora na 3 ili više dijelova, on to može samo uz pristanak poslodavca, isto tako ako poslodavac zbog potrebe posla odredi da će radnik koristiti godišnji odmor u 3 ili više dijelova, on to može samo uz pristanak radnika.

 

Raspored korištenja godišnjeg odmora

Raspored korištenja godišnjeg odmora, sukladno čl. 85. st.1. Zakona o radu, utvrđuje poslodavac do najkasnije 30. lipnja tekuće godine, te o rasporedu obavještava radnike. Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe

Radnika se mora najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja.

Radnik ima pravo, sukladno čl. 85. st. 5. Zakona o radu, jedan dan godišnjeg odmora koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tom obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije.

 

 

Isplata regresa

Pravo radnika na regres nije uređeno Zakonom o radu, ali može biti uređeno:

  • Ugovorom o radu
  • Kolektivnim ugovorom
  • Pravilnikom o radu
  • Odlukom poslodavca

Ako pravo radnika na regres nije utvrđeno nekim od akata, a poslodavac nema namjeru isplatiti regres, radnik to pravo nažalost ne može ostvariti bez obzira na radnikov zahtjev za spomenutom isplatom.

Prigodnu nagradu (regres) poslodavac može isplatiti do visine 2.500,00 kn godišnje neoporezivo u novcu ili u naravi. Ako je isplata izvršena u naravi, neto svota dara u naravi sadrži i porez na dodanu vrijednost.

Za radnika koji radi kod dva ili više poslodavaca, porezni propisi ne postavljaju nikakva ograničenja što znači da svaki poslodavac svome radniku može isplatiti regres kao i sva druga materijalna prava neoporezivo primjenom svih propisanih uvjeta.

Radnicima koji rade samo dio godine kod poslodavca također se mogu isplatiti prigodne nagrade jer porezni propisi ne ograničavaju isplatu u tom smislu. Naravno, pri tome se regres može isplatiti samo radniku koji ima pravo na korištenje godišnjeg odmora.

Poslodavac, prigodnu nagradu koju ima pravo isplatiti bez poreza (2.500,00 kn godišnje) može rasporediti dijelom za regres, dijelom za Božić, Uskrs sl. Ako poslodavac želi isplatiti radniku više od propisanog neoporezivog iznosa to se smatra plaćom od nesamostalnog rada i tada treba obračunati doprinose i poreze

 

Odricanje prava na godišnji odmor

Radnik se ne može odreći prava na korištenje godišnjeg odmora, te je sukladno čl.80. Zakona o radu sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ništetan, isto tako ništetan je i sporazum o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Ukoliko protekne vrijeme u kojem se godišnji odmor mogao koristiti i postigne se sporazum između radnika i poslodavca o naknadi štete za neiskorišteni godišnji odmor, nema zapreke da  se ta naknada ne isplati, ali bez obzira na naknadu štete koja će se isplatiti radniku, poslodavac neće biti oslobođen prekršajne odgovornosti.

 

 

 

Copyright A.M. Patačić 2011. Sva prava pridržana